struka(e): povijest, opća | likovne umjetnosti

Trianon [tʀi·an'], naziv dvaju dvoraca u sklopu Versaillesa, na mjestu staroga naselja Triarnum iz XII. st. Prizemni Veliki Trianon (Grand Trianon) sagradio je, za Luja XIV., J. Mansart (1687–88) u duhu klasicistički koncipirane francuske inačice baroknoga stila. Jednokatni Mali Trianon (Petit Trianon), remek-djelo francuskog ranoklasicističkoga graditeljstva, sagradio je, za Luja XV., J. A. Gabriel (1761–68). – Dana 4. VI. 1920. u dvorcu Veliki Trianon potpisan je Trianonski mirovni ugovor između Madžarske s jedne strane i zemalja Antante s druge; ugovor se sastojao od 14 poglavlja i 364 članka u okviru Versailleskih mirovnih ugovora. Prvi dio tog ugovora sadržavao je stipulacije o Ligi naroda, a u posebnim sekcijama sadržani su uvjeti mira s Italijom, s Kraljevinom SHS, s Rumunjskom i s Čehoslovačkom. Trianonskim ugovorom Madžarska je Austriji ustupila Gradišće (Burgenland) bez Soprona, Rumunjskoj Transilvaniju (Erdelj), Čehoslovačkoj Slovačku, a Kraljevini SHS zap. Banat, Bačku, juž. Baranju te Međimurje i Prekmurje. Ugovorom su Madžarskoj bile nametnute ratne reparacije i drastično smanjenje vojske (do 35 000 ljudi) i dr. – Trianonskim ugovorom Madžarska je od 282 000 km², koliko su obuhvaćale zemlje krune sv. Stjepana, dobila 93 000 km², a od 19 mil. st. njoj je ostavljeno 7 i pol mil. st. U člancima od 41. do 44. Trianonskoga ugovora Madžarska se odrekla svih prava na teritorije koji su joj pripadali u Austro-Ugarskoj Monarhiji, a tada su bili u sastavu Kraljevine SHS.

Citiranje:

Trianon. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 21.12.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/trianon>.